Raspored
❤️ Click here: Kino tuškanac program
Tako se izmjenjuju kinotečni programi klasičnog hrvatskog i stranog filma, autorski i tematski ciklusi filmova, prezentacije novijih filmskih produkcija različitih europskih i neeuropskih zemalja, programi kratkih dokumentarnih, igranih, animiranih filmova, uz posebne programe eksperimentalnih filmova, organiziranje i suorganiziranje posebnih premijera, festivala i posebnih zbivanja u dvorani. Filmske revije mladeži i 11.
Ustrajno se održava suradnja s fakultetima i mala dvorana je prostor povremenih predavanja uz namjenske projekcije za studente i srednjoškolce. Osim te nekomercijalne cijene, od ostalih neovisnih prikazivača kino Tuškanac se razlikuje i po sasvim specifičnoj politici prikazivanja: svaki film prikazuje se samo dva puta što zahtijeva velik broj naslova godišnje, a time i mnogo veće napore u konačnom slaganju repertoara, što se mora dogovarati od tri do šest mjeseci unaprijed. U samim počecima pokrenuta je i izrada baze podataka hrvatskog igranog filma na kojoj surađuju ugledni filmološki stručnjaci Nenad Polimac, Damir Radić, Josip Grozdanić, Krešimir Mikić , a sve je dostupno na internetskim stranicama Filmskih programa. U to vrijeme rasta videoposudbe u videotekama nije postojala neka posebna videoteka klasičnih djela, da bi bila barem na taj način pristupačna s iznimkom «nelegalnog» krila posudbene VHS videoteke Filmoteke 16 s filmovima presnimljenim na video s programa Televizije Zagreb, iz koje su nastavnici i članovi znali posuđivati filmove za potrebe nastave; ali te su videokasete poslije, odlukom suda, uništene.
Kino Tuškanac - Zagreb - U glavnom natjecateljskom festivalskom programu dosad su se natjecali nekadašnji debitanti, a danas veliki redatelji poput Stevea McQueena, Cristija Puiua, Radua Judea, Xaviera Dolana, Andreja Zvjaginceva, Sofie Coppole, Floriana Henckel von Donnersmarcka, Toma Forda, Taike Waititija, Jeffa Nicholsa i drugih, dok nacionalni natjecateljski program Kockice iz godine u godinu okuplja i publici predstavlja niz novih imena na domaćoj filmskoj sceni. Francuski program: ulaz slobodan nedjelja 6.
Hrvatski filmski savez u suradnji s Hrvatskom kinotekom pokrenuo je 2001. Programi kina Tuškanac kontinuirano prate programske smjernice zadane u samim počecima projekta; održava se prepoznatljivost repertoara za sve zaljubljenike u filmsku umjetnost, a briga o kvaliteti programa je primjerna; pomno je izbalansirana programska ravnoteža između kinotečnih sadržaja i suvremene nekomercijalne produkcije u svim vrstama audiovizualnog izraza i to za sve gledalačke ukuse. Tako se izmjenjuju kinotečni programi klasičnog hrvatskog i stranog filma, autorski i tematski ciklusi filmova, prezentacije novijih filmskih produkcija različitih europskih i neeuropskih zemalja, programi kratkih dokumentarnih, igranih, animiranih filmova, uz posebne programe eksperimentalnih filmova, organiziranje i suorganiziranje posebnih premijera, festivala i posebnih zbivanja u dvorani. Programe prate redovite programske knjižice pomalo monografskoga tipa , s posebno naručenim stručnim ogledima uglednih filmskih kritičara, intervjuima s autorima, sve je opremljeno iscrpnim podacima o autorima i filmovima koji se prikazuju. A u posebnim prigodama tiskaju se i dodatni programski listići. Uz programe se povremeno u auli Kina pripremaju i izložbe plakata, slika iz filma i ostalih prigodnih materijala. U samim počecima pokrenuta je i izrada baze podataka hrvatskog igranog filma na kojoj surađuju ugledni filmološki stručnjaci Nenad Polimac, Damir Radić, Josip Grozdanić, Krešimir Mikić , a sve je dostupno na internetskim stranicama Filmskih programa. Tako u sveopćoj komercijalizaciji Hrvatski filmski savez u prikazivačkim programima kina Tuškanac iznimno ustrajno ostvaruje filmsko kulturno središte grada Zagreba, mjesto gdje će se okupljati ne samo filmski znalci nego prvenstveno srednjoškolci i studenti, koji i čine najbrojniji dio tuškanačke publike. Važnost i značaj projekta ogleda se ponajviše u cilju koji je prvenstveno obrazovni — posrijedi je pedesetak tisuća srednjoškolaca i studenata u Zagrebu kojima je studij posredno ili neposredno vezan uz medijsku kulturu odnosno povijest filma. Riječ je o zbiljskom ostvarenju mjesta gdje se sustavno mogu gledati kinotečni sadržaji i sva ostala suvremena nekomercijalna produkcija, alternativa, amaterski film itd. Ustrajno se održava suradnja s fakultetima i mala dvorana je prostor povremenih predavanja uz namjenske projekcije za studente i srednjoškolce. U suradnji s nekoliko udruga, par puta godišnje održavaju se radionice za najmlađe gdje uče osnove teoretske i praktične filmske umjetnosti te imaju priliku vidjeti najznačajnije filmove za djecu iz hrvatske i europske baštine. Cijena individualne ulaznice simboličnih je 10 kuna, a godišnje članske iskaznice za sve projekcije i popratna događanja za studente stoje svega 150 kuna. Osim te nekomercijalne cijene, od ostalih neovisnih prikazivača kino Tuškanac se razlikuje i po sasvim specifičnoj politici prikazivanja: svaki film prikazuje se samo dva puta što zahtijeva velik broj naslova godišnje, a time i mnogo veće napore u konačnom slaganju repertoara, što se mora dogovarati od tri do šest mjeseci unaprijed. No, to nas i čini programski jedinstvenim kinom u Hrvatskoj. Uobičajeno se dnevno prikazuju dva filma u dva termina, 19 i 21 sat, šest dana u tjednu.
Osim te nekomercijalne cijene, od ostalih neovisnih prikazivača kino Tuškanac se razlikuje i po sasvim specifičnoj politici prikazivanja: svaki film prikazuje se samo dva puta što zahtijeva velik broj naslova godišnje, a time i mnogo veće napore u konačnom slaganju repertoara, što se mora dogovarati od tri do šest mjeseci unaprijed. Tako u sveopćoj komercijalizaciji svega i svačega Hrvatski filmski savez u prikazivačkim programima kina Tuškanac iznimno ustrajno ostvaruje filmsko kulturno središte grada Zagreba, mjesto gdje će se okupljati ne samo filmski znalci nego prvenstveno srednjoškolci i studenti, koji i čine najbrojniji dio tuškanačke publike. Hrvoje Turković, dio teksta iz programske knjižice kina Tuškanac, broj 39 Zbog navedena stanja pokrenuta je 1998. Petak i subota rezervirani su za dobitnike Zlatne palme u Cannesu. Petak i subota rezervirani su za dobitnike Zlatne palme u Cannesu. Takvim stanjem bila je itekako pogođena filmsko-kulturna javnost, pa se po novinama, u osvrtima kritičara i izjavama filmskih ljudi, itekako govorilo o lošoj potpunoj prevlasti repertoarnog američkog filma, neprisutnosti europskog i šire-svjetskog filma na repertoaru kina, nepristupačnosti kinotečnih, povijesnih filmova, nepostojanju sustavnijih alternativnih mreža prikazivanja «nekomercijalnog filma».
